Kreirajte svoj korisnički račun
Pridružite se najvećoj zajednici za ljude bez predrasuda: Registriraj se
Novosti
Novosti
Novosti iz svijeta prostitucije
Na rasvjetnim stupovima diljem Gajeve – pozivi prostitutkama. U tijeku je istraživanje o regulaciji prostitucije u Hrvatskoj, objašnjava se na papirima, pa se onima koji u najstarijem zanatu imaju iskustva i spremni su ga podijeliti s istraživačima nudi i bon od dvjesto kuna kao poticaj na suradnju.
Ispovijesti su važne, stoji na pozivu za sudjelovanje u projektu jer će se, nakon razgovora, izraditi i brošure s pravima, koje će se podijeliti onima koji budu voljni razgovarati.
– Ne znam zašto su to postavili baš tu kod nas, kad svi znaju da se noću ne događa ništa već 15 godina – komentirali su u Gajevoj, ali su istraživanje Instituta Ivo Pilar podržali.
Tamošnji se znanstvenici već godinama bave dvama zastarjelim zakonima na temelju kojih se i danas provode sankcije. Zakon o prekršajima javnog reda i mira od 1977. kriminalizira osobe koje se time bave, a klijente tek od 2012., dok Kazneni zakon kriminalizira aktivnosti vezane za pomaganje, svodništvo i organiziranje, što je regulirano također Zakonom o prekršajima, a dvostruko je kažnjavanje zabranjeno.
Istraživači smatraju kako osobe koje se bave prostitucijom ne treba kriminalizirati, već im postaviti dobar sustav potpore.
Priznanje krivnje i nagodba s tužiteljstvom. To je izabralo troje optuženika kojima se na zagrebačkom Županijskom sudu sudilo zbog podvođenja.
Prema optužnici, podvodili su djevojke koje su svoje usluge pružale u privatnim stanovima i hotelima na području Zagreba, Samobora i Karlovca. Neke su djevojke radile i za druge svodnike, neke su imale stalne klijente, a za svoj su “posao” naplaćivale između 500 i 1000 kuna.. Sukladno nagodbi s tužiteljstvom, Dolores Cvjetković (21) uvjetno je osuđena na 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. Nju se teretilo da je od siječnja do ožujka 2015. u oglasnicima oglašavala usluge prostitutki kojima je dogovarala i sastanke s klijentima.
Mario Brčelić (46), koji se teretio da je od prosinca 2014. do ožujka 2015. 61 put podvodio pet djevojaka, koje su sat seksualnih usluga naplaćivale najmanje 700 kuna, osuđen je na djelomičnu uvjetnu kaznu od 17 mjeseci zatvora. Od te kazne sedam mjeseci morat će u zatvor, dok mu se ostatak mijenja za uvjetnu kaznu uz rok kušnje od pet godina. Osim toga u proračun mora uplatiti 21.150 kuna koliko je zaradio u četiri mjeseca podvodeći djevojke.
Harun Kazić (33), koji je prema optužnici sudjelovao u jednom slučaju podvođenja, osuđen je na uvjetnu kaznu od osam mjeseci uz rok kušnje od tri godine.
Primorsko-goranska policija pritvorila je muškarca i ženu u dobi od 28 i 33 godine zbog sumnje da su u Opatiji organizirali prostituciju, u koju su uključili hrvatsku državljanku koja je pružala seksualne usluge na području te i drugih županija, a na čemu je spomenuti dvojac zaradio oko 70.000 kuna.
Policija je u srijedu izvijestila kako dvojac sumnjiči da su od početka studenoga do 11. prosinca organizirali i oglašavali pružanje seksualnih usluga za novac, za što su podvodili spomenutu hrvatsku državljanku.
Veći dio od navedenih 70.000 kuna je pronađen i oduzet, kao i drugi predmeti koji se dovode u vezu s ovim kaznenim djelom.
Policija je dvojac prijavila zbog kaznenog djela prostitucije te su predani pritvorskom nadzorniku, a kriminalističko istraživanje se nastavlja.
nepovjerenje i nesigurnost na djelu
Obrana bivšeg policijskog šefa za suzbijanje prostitucije Mislava Merkaša, optuženog da je svodnicima dojavljivao podatke o racijama i na taj način u šest godina zaradio najmanje 162 tisuće eura, zatražila je izuzeće tužitelja pa ponovno nije zakazan početak suđenja u tom slučaju.
Merkaševi odvjetnici zatražili su izuzeće postupajućih zamjenika ravnatelja Uskoka, ali i ravnateljice Uskoka Tamare Laptoš te glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.
O izuzeću tužitelja i ravnateljice Uskoka odlučuje glavni državni odvjetnik, dok o Cvitanovu izuzeću treba odlučiti kolegij Državnog odvjetništva.
I dok obrana smatra da na taj način štiti prava svojih branjenika tužiteljstvo se usprotivilo zahtjevu tvrdeći da je riječ o zlouporabi prava i odugovlačenju postupka u kojem je optužnica već potvrđena, a osmero od prvotnih 13-ero optuženika osuđeno je nakon nagodbi i priznanja nedjela.
Merkaša i njegove suoptuženike, među kojima mu je i supruga, Uskok tereti da su se udružili zbog primanja i davanja mita, podvođenja i pomaganja u tim nedjelima. Osim što je ostale navodno povezao u "zajedničko djelovanje" Merkeš je, po tvrdnjama tužiteljstva, "za novčanu naknadu i druge protuusluge", okrivljenicima za koje je znao da organiziraju prostituciju dojavljivao povjerljive podatke o početku i dovršetku policijskih racija usmjerenih na otkrivanje i sprečavanje prostitucije.
Tužiteljstvo ističe da je vodeći zagrebački policajac za prostituciju osobama koje su mu trebale biti meta 'čuvao leđa' punih šest godina. Osim što ih je obavještavao o policijskim racijama odavao im je i podatke o tajnom nadzoru, odnosno prisluškivanju telefona i praćenju.
Tijekom istrage Merkaš je sedam mjeseci proveo u istražnom zatvoru, a potom je tužio državu protiv koje je dobio spor zbog nehumanih uvjeta u Remetincu. No, umjesto traženih 50.000 kuna, dosuđeno mu je tek 5000 kuna odštete, ali i obveza podmirenja 4972,50 kuna sudskih troškova.
„Činjenica je da meni samoj seks nije nikakav problem, seksualno sam biće i ne vidim nikakav problem u tome. Ne povezujem to ni s ljubavlju niti ne znam što. Dogodila se situacija da je meni ponuđeno, a ja sam to prihvatila i tako je to krenulo...“, ispričala je za „Provjereno“ Nove TV jedna seksualna radnica.
„Ima puno puno ljudi koji nazivaju to sportom. Odlazak prostitukama nazivaju sportom i onda kažu - dugo se bavim tim sportom; rješio sam ovu rješio sam onu; ovu sam odradio - to je ružno, a ima puno takvih. Što je najgore, onda ti takvi šta se dugo bave tim sportom i koji to rješavaju imaju najgore riječi za te cure čije usluge koriste. To je toliko licjemjerno i toliko jadno“, iskreno je o svemu progovorila, a njen će identitet ostati tajan.
„Ono što ja ne toleriram, iako je moj dogovor s osobom u vezi seksa, ne toleriram vulgarnosti, ne toleriram nepoštovanje prema meni kao prema osobi ili prema tome što radim, ne toleriram cijenkanje i podcjenjivanje, to je prvo. Ja kažem svoje uvjete i onda dalje možemo o osobnim ukusima i željama razgovarat.“, objasnila je svoje stavove prema klijentima.
„Ima klijenata koji ne bi mogli ostvariti svoju sekusalnost bez toga, ima klijenata koji imaju invaliditet neki, koji imaju problema sa svojom nesigurnošću.“, otkrila je i detalje Novoj TV.
U očima zakona to što radi spada pod prekršaj javnog reda i mira. I to joj nije jasno.
„Što se mene tiče, kad bi se lagaliziralo ja ne bi morala brinuti se da će mi doći policiajac, da li će me policajac ucjenjivati, tražiti besplatnu uslugu za zaštitu, što sam doživjela.“, otkrila je svoj pogled, ali i iskustva iz svog rada.
Kaže jedino tako bi se moglo uvesti reda, jer potražnja bez obzira na represiju neće nestati. Odvijek je bilo prostitucije i uvijek će je biti.
Čak i oni koji te iste zakone izglasavaju su dio toga, utjecajni ljudi, političari.
„Iskreno, mislim da puno ljudi živi u strahu da se ne otkrije njihove sklonosti i da koriste te usluge pa zato i izbjegavaju tu dat svoj glas legalizaciji.“, kaže seksualna radnica
Može zaraditi i do tri tisuće kuna po jednom klijentu. Najčešće radi na preporuku i sa stalnim klijentima. Tako rizik svodi na minimum. U boljoj je poziciji nego mnoge druge kaže. Zato je i odlučila govoriti javno, upravo kako bi potaknula na promišljanje. Ako je ona zadovoljna s tim što radi, ne vidi zašto bi to trebao biti ičiji problem, piše Nova TV.
Zadarska frizerka i vlasnica caffe bara uz nogometni stadion u Zadru 30-godišnja A.B., bila je glavna 'madame' u lancu prostitucije koji se ovog ljeta organizirao na jahtama, u automobilima, te čak jednoj zadarskoj auto školi na potezima od Zadra, Sukošana i Paga, piše Zadarski.hr.
Uz 30-godišnjakinju, za sveukupno jedanest kaznenih djela protiv spolne slobode prostitucijom, optužnicom Općinskog državnog odcvjetništva u Zadru (ODO) terete se još tri osobe sa zadarskog područja - keramičar i vojni umirovljenik iz D.J.(49), vlasnik obrta iz Biograda S.L. (35), te dostavljač pizze E.R. (30), piše Zadarski.hr. Vlasnica kafića i fizerka, te vojni umirovljenik iz Zadra, koji je optužen za pet kaznenih djela prostitucije, organizirali su pružanje seksualnih usluga koje je pružalo nekoliko djevojaka, s tim da je 30-godišnjakinja i sama sudjelovala.
Optužena je za četiri kaznena djela protiv spolne slobode prostitucijom, pa se tako tereti da je 3. i 4. kolovoza podvodila ženu nadimka "Tina Bombulina" sa kojom je 'zajedničkim snagama' pružila seksualne usluge dvojici muškaraca sa zadarskog područja. Mušterije su ih automobilom pokupile ispred kafića u vlasništvu 30-godišnjakinje nakon čega su im žene u Lunu na otoku Pagu od 21 sat do 4. kolovoza u 00,04 sata na motornom brodu pružale seksualne usluge. Od muškaraca su dobile 400,00 eura, od čega 'Tina Bombulina' 200,00 eura, dok je 30-godišnjakinja preostali dio zadržala za sebe, okoristivši se za oko 1.500,00 kuna.
Na inicijativu 30-godišnjakinje, 'Tina Bombulina' je pružila seksualnu uslugu i muškarcu u osobnom automobilu marke 'golf' za što je dobila 200,00 eura. Za posredovanje u pružanju seksualnih usluga 100,00 eura je predala 30-godišnjakinji.
Drugookrivljeni keramičar D.J. i vojni umirovljenik iz Zadra optužen je da je tijekom lipnja i srpnja na području Zadra, na traženje više muških osoba kontaktirao više ženskih osoba za koje je znao da će ovima biti spremne pružiti seksualne usluge za novac, uz uvjet da njemu isplate dio tako ostvarenog honorara, koji je i primio. Tako je 4. lipnja između 15,25 sati i 17,30 sati, dogovorio masažu s 'happy endom' za 'frenda', a 6. lipnja u 18 i 21,15 sati, još jednu. Između 21,15 sati prvoga dana i 00,05 sati drugoga dana 12. i 13. lipnja dogovorio je i seksualne usluge za 37-godišnjeg muškarca nadimka 'Rudi'. Seks u trajanju 15 do 20 minuta dogovoren je za novčani iznos od 500 kuna i to unutar Rudijeva osobnog automobila na parkiralištu Porezne uprave Zadar.
Vlasniku Mercedesa 14. i 15. srpnja poslao je ženu koja mu je na neutvrđenoj adresi na širem području Grada Zadra u vremenu od 22,01 sati do 15. srpnja u 01,39 sati pružila seksualne usluge, za koje je taj Zadranin platio najmanje 2.250,00 kuna. Seksualne usluge dogovorio je i u prostorijama jedne auto škole u Zadru, a seks je bio namijenjen za vlasnika. Od 30-godišnje prvooptužene frizerke 17. lipnja je zatražio da mu pronađe dvije ženske osobe koje bi pružile seksualne usluge četvorici stranih državljana na jahti u Marini 'Dalmacija' Sukošan za novčani iznos od 450.00 eura svaka za 45 minuta po osobi, na što je 30-godišnjakinja odgovorila da će jedna osoba biti ona dok će drugu 'riješiti'. Seks je, između ostalog bio dogovoren i za dvojicu Nijemaca imena Zlatko.
Na istoj optužnici zbog protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, drugoj državi članici, Europske optužen je i nezaposleni T.B., dok su zadarska frizerka I.Ć. (29), te autolimar J.V. (38) optuženi za neovlaštenu proizvodnju i promet drogama.
DOK SVE razvijene zemlje svijeta uvode nove modele regulacije prostitucije koji idu za sve većom dekriminalizacijom i destigmatizacijom koji bi prostitutkama trebali osigurati veća ljudska prava i smanjiti nasilje nad njima, hrvatski zakon nije promijenjen još od 1977. godine i spada u civilizacijski najzaostalije jer kažnjava seksualne radnice, a mušterije oslobađa svake odgovornosti.
Nažalost, novi predloženi zakoni ovu bi situaciju mogli dodatno pogoršati jer idu za povećanjem kriminalizacije drakonskim kaznama kao i kažnjavanjem i prostitutki i klijenata, upozorili su sudionici okruglog stola 'Politike prostitucije u Hrvatskoj' koji je održan u srijedu na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.
Prema neslužbenim procjenama u Hrvatskoj ima oko 7.000 prostitutki i oko 100.000 njihovih klijenata. Dijele se više kategorija prostitucije – mušku i žensku, heteroseksualnu i homoseksualnu, maloljetničku i odraslu, dobrovoljnu i prisilnu, samostalnu ili organiziranu itd. Prema socijalnom statusu dijele se na uličnu, srednje razine i visoku. U uličnu se ulaže najmanje kapitala, a najmanja je i zarada. Ona je također društveno najviše etiketirana, među ostalim i zato što je najvidljivija u javnosti. Takve prostitutke su najviše saslušavane i privođene, a izložene su i najvećem nasilju, kako klijenata, tako i svodnika.
Naš zakon je iz 1970-ih
Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante upozorila je da se ljudska prava seksualnih radnica, osobito onih uličnih, redovno krše na brojne različite načine, a taj problem se sustavno ignorira.
'Mnogo glasnije govori se o pravima životinja nego o pravima prostitutki', upozorila je.
Koliko je naš sustav zastario dobro ilustrira činjenica da su kazne još uvijek izražene u njemačkim markama koje se moraju preračunavati u kune ili u dane zatvora. Prostituciju je na ovim prostorima početkom prošlog stoljeća regulirao Pravilnik o ponašanju prostitutki iz 1920. Potom su jugoslavenske vlasti ocijenile da je prostitucija sramotan ostatak buržoaskog sustava pa je 1977. donesen novi koji je kažnjavao prostituciju. On nije predviđao drastične kazne, najviše su iznosile nekoliko stotina kuna. Sudski procesi u kojima se prostitutke kažnjavaju prava su farsa, to su tzv. žurni postupci koji traju po nekoliko minuta, prostitutke ni ne traže pravnu pomoć odvjetnika na koju imaju pravo, priznaju prekršaj te plaćaju kaznu ili prihvaćaju zatvorsku kaznu kako bi izbjegle nepotrebne komplikacije. Korisnici njihovih usluga u procesima se javljaju eventualno samo kao svjedoci.
Čišćenje ulica
Kako se krše ljudska prava prostitutki, među ostalim, dobro ilustrira i činjenica da se po kratkom postupku kažnjavaju, mada nešto blaže, čak i maloljetnice koje često mogu biti žrtve svodnika ili trgovine ljudima, kao i činjenica da se ponekad uhićuju bez ikakvog opravdanog razloga, jednostavno radi 'čišćenja grada'.
'Bilo je situacija kada su dolazile neke političke delegacije. Policija ih je tada znala samo pokupiti s ulica jer je točno znala mjesta gdje se okupljaju. Bio je tu jedan kafić, kao i trg u blizini, a okupljale su se i ispod zida. Budući da su se znale i adrese stanovanja radnica, znalo se događati da nisu ni zakoračile na pločnik, a policajci bi im okrenuli ruku na leđa i priveli ih. Znalo se da su se na takav način čistile ulice Zagreba da se slučajno ne bismo osramotili ako bi netko ponudio usluge gostujućim političarima', ispričala je Žigante prisjetivši se primjera jedne seksualne radnice koja je bila procesuirana čak 243 puta.
Seksualne radnice ne bi smjele biti procesuirane
Upozorila je da seksualne radnice uopće ne bi trebale biti procesuirane, ni kazneno ni prekršajno, čak niti prema tzv. švedskom modelu, koji ni sam nije najbolji jer još uvijek kriminalizira i stigmatizira prostituciju budući da kažnjava klijente. U tom modelu seksualne radnice, ali i javnost, još uvijek prostituciju doživljavaju kao nezakonitu djelatnost, a one su prisiljene skrivati se kako bi zaštitile svoje klijente i svoj posao. No prema tom modelu, kada bi se primjenjivao kako treba, prostitutke bi ipak imale mnogo veća prava i bolju pomoć jer bi barem bile tretirane kao žrtve, a ne kao kriminalke.
Sudionici okruglog stola upozorili su da naš novi prijedlog zakona, mada su ga njegovi tvorci i neki političari potpuno pogrešno predstavili kao švedski model, s drastičnim kaznama za obje strane, koje bi se trebale povećati za desetak puta na oko 3.000 do 5.000 kuna, ide u smjeru snažnije kriminalizacije koja će prostitutke dovesti u još teži položaj. Njima će biti još teže policajce, socijalne i zdravstvene službe doživljavati kao zaštitu od nasilja i kao pomoć. Naprotiv, oni će za njih postati još veća prijetnja pa će biti još više izolirane, stigmatizirane i isključene iz društva kao i iz mogućih programa podrške i zapošljavanja, a rezultat će biti loš za sve građane.
Naš sociolog Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je da rezultati njegove, ali i drugih svjetskih studija uglavnom pokazuju da kriminalizacija prostitucije vodi porastu nasilja nad njima. S njime raste i depresija kod seksualnih radnica, a rezultat su povećana viktimizacija, smanjena briga o zaštiti vlastitog zdravlja i zaštićenom seksu te povećane stope spolno prenosivih bolesti.
Naše zakone radili su nestručnjaci bez iskustva
U hrvatskoj pravnoj priči apsurdna je činjenica da u rad na novim prijedlozima nisu bile uključene ni seksualne radnice niti stručni predstavnici iz sudova. Tijela koja su se njima bavila bila su sastavljena isključivo od profesora.
'Mi prijedloge zakona službeno nismo ni vidjeli... Jedna od voditeljica povjerenstva koja je vrlo zaslužna za njih sada je sutkinja Suda u Strasbourgu. Jako me zanima kako će postupiti kada na svoje zakone dobije određene tužbe i žalbe na Sudu u Strasbourgu. Nas nisu čak pitali da li se u tom području možda preklapaju odredbe prekršajnog i kaznenog zakonodavstva. Zato sam rekla da su prijedlozi iz MUP-a k nama stizali na mala vrata, preko neslužbenih kanala', rekla je Žigante.
Suvremeno zakonodavstvo
U većini razvijenih zemalja zakonski okviri idu za većom dekriminalizacijom ili za legalizacijom prostitucije. U Europi je posebno popularan tzv. švedski model koji dekriminalizira pružanje seksualnih usluga, ali kriminalizira njihovo kupovanje. No neke zemlje svijeta imaju bolja iskustva s tzv. novozelandskim modelom koji teži potpunoj dekriminalizaciji i destigmatizaciji seksualnog rada. Njegova ideja je da svaka kriminalizacija, pa čak i djelomična, ugrožava posao seksualnih radnica jer njihov rad na izravan ili neizravan način stavlja van zakona. On stoga teži što potpunijem izjednačavanju seksualnog rada s drugim poslovima te osiguravanju svih prava seksualnih radnica s pravima drugih radnika.
Feminizam i tri modela
Feministice se prema pristupu ovom pitanju dijele u tri skupine.
U prvu spadaju one koje se zalažu da se seksualni rad dekriminalizira i destigmatizira te u svakom pogledu, uključujući i prava na zdravstvenu zaštitu i mirovine, izjednači s drugim oblicima rada. On podrazumijeva da će u takvom sustavu seksualne radnice moći slobodno odabrati svoju profesiju ako je izbor opcija koje im se nude loš. One će također biti dobro zaštićene jer će sve predstavnike države od policajaca, preko sudaca do socijalnih i zdravstvenih radnika, doživljavati kao pomoć i zaštitu od nasilnih klijenata i svodnika te kao pomoć u ostvarivanju svojih ljudskih prava. Zanimljivo je da seksualne radnice i aktivistice iz njihovih redova uglavnom podržavaju upravo takvo rješenje, a time i novozelandski model.
U drugu skupinu, koja se obično naziva abolicionističkom, spadaju feministice koje smatraju da se rad prostitutki, kada se sagledaju svi društveni faktori, nikako ne može smatrati dobrovoljnim jer bi svaka prostitutka u dobro uređenom društvu zasigurno radije odabrala neki drugi posao kada bi stvarno imala mogućnost izbora. One stoga smatraju da vlasti trebaju raditi na eliminaciji prostitucije. Protive se potpunoj dekriminalizaciji prostitucije i izjednačavanju seksualnog rada s drugim vrstama rada, čak i u nazivu (ne pristaju na naziv seksualne radnice već inzistiraju na terminu prostitutke) te uglavnom zagovaraju švedski model koji prostitutke tretira kao žrtve, a klijente kao prijestupnike i agresore.
Treća skupina zagovara tzv. 'outlaw' (buntovnička) perspektivu prema kojoj je trgovina seksom za seksualne radnice svojevrsna stepenica prema boljim karijerama ili čak izraz seksualnih sloboda.
Sociologinja Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar rekla je da se hrvatske feministice uglavnom drže abolicionističe pozicije, no i da se sve više mlađih zalaže za perspektivu seksualnih radnica.
'Mlade feministice pokazuju sve više spremnosti da čuju perspektivu seksualnih radnica. Također za ovo područje pokazuju sve više zanimanja i mladi znanstvenici. Neke seksualne radnice pokazuju sklonost da se organiziraju, no to im je vrlo teško zbog velike stigne. Mediji su zainteresirani, no oni su najčešće zainteresirani za konkretne priče o prostitutkama, a ne toliko o politikama', rekla je Radačić istaknuvši da se i sama smatra feministicom.
Seksualni rad ne treba razlikovati od bilo kojeg rada
Naša jedina članica međunarodne mreže aktivistica za prava seksualnih radnica 'Swarm', koja se na panelu iz jasnih razloga predstavila samo kao Mirjana, upozorila je da je već sam uvod u prijedlog naših novih zakona problematičan i protuustavan jer ide za propisivanjem morala čak i kada seksualan rad nije nikome na štetu.
'U prijedlogu piše da prostitucija predstavlja neprihvatljiv oblik ponašanja, kako u smislu pružanja, tako i u smislu korištenja seksualnih usluga. No u našem Ustavu nigdje ne piše da smo mi moralna država, ne postoje pravila koja govore kako bismo se trebali odijevati ili ponašati', rekla je Mirjana.
Upozorila je da je ona sama najbolji primjer toga da tzv. švedski model ne funkcionira, a smatra da će novi zakoni samo pogoršati stvari.
'U novim prijedlozima kazne su stroge, a seksualne radnice nemaju nikakva stvarna prava; u njima nema ni nikakvim socijalnih mjera. Ako želite nekoga pripremiti za funkcioniranje u društvu ili za rehabilitaciju, trebate neka sredstva, a u našoj državi takvih sredstava nema. Koliko je samo ljudi nezaposleno, teško je očekivati da će se pronaći sredstva za rehabilitaciju seksualnih radnica... Društvo se nama ne bavi. Uglavnom služimo da povremeno popunimo neke vijesti u medijima. Među nama ima seksualnih radnica koje su obrazovane, koje se time bave zbog trenutne potrebe, poput studentica koje pokušavaju popraviti svoj materijalni status, a ima ih i koje tako krpaju kućni proračun i prehranjuju djecu. Živimo u 21. stoljeću. Smatram da se seksualan rad više ne bi trebao gledati kao nešto čudno već kao i svaki drugi posao jer se ne razlikuje od rada kao što je primjerice onaj prodavačice u Konzumu', pojasnila je.
Dodala je kako švedski model ne funkcionira u većini europskih zemalja pa je za očekivati da posebno neće u Hrvatskoj, čak i kada bi stvarno bio švedski model.
'Kada govorimo o kažnjavanju klijenata, mogli bismo reći 'well, that's not going to happen'. Naime, postoje obični klijenti i oni više platežne moći, iz viših slojeva društva. Ne vjerujem da će klijent više platežne moći kod nas ikada biti priveden. Nemoguće', rekla je.
Objasnila je da joj je trebalo puno hrabrosti da se uključi u aktivistički posao jer se time javno deklarirala i izložila osuđivanju društva.
'U prostituciji se okreće puno novca. Moguće je da kriminalizacija zapravo za cilj ima povećavanje te zarade. Možda također postoji pritisak iz nekih krugova. Naša situacija trenutno ide prema lošijoj. Stoga je teško očekivati da će se netko deklarirati i progovoriti o tome. Nakon što je prije nekoliko godina o tome u jednoj emisiji javno progovorila Lidija Šunjerga, ljudi su se prema njoj ponijeli odvratno. Bilo je odvratnih komentara', rekla je.
Naglasila je da su i nju, nakon što se javno angažirala kao aktivistica, uglavnom odbacili svi osim uže obitelji i najbližih prijatelja.
Digla je javnost na noge izjavama kako seksualni rad sam po sebi nije štetan i studenti ne bi trebali biti stigmatizirani ili kažnjeni zbog toga već trebaju dobiti podršku
Svaki peti student ili studentica radi u seks industriji, pokazalo je trogodišnje istraživanje provedeno na 6773 studenata u Velikoj Britaniji.
- Posao striptizete ili prostitutke ne razlikuje se od rada u kafiću - kazali su britanski profesori Tracey Sagar i Debbie Jones nakon istraživanja te tematike. Dodali su kako jedan od 20 studenata to radi kako bi platio troškove školovanja i studentskog života.
Profesorica kriminologije na Sveučilištu Swansea Trecey Sagar u tome ne vidi ništa problematično "ako to onome tko to radi ne predstavlja psihički problem, seksualni rad sam po sebi nije štetan i studenti ne bi trebali biti stigmatizirani ili kažnjeni zato što pružaju eskort usluge u kampusu".
"Pa koja je razlika između seksualno eksplicitnih radnji pred web kamerom i posla u kafiću?" - još je jedna njezina izjava koja je na noge digla aktiviste. Nazvali su tu izjavu "nevjerojatno neodgovornom i glupom".
Istraživanjem je otkriveno kako je rad u seks industriji jednako čest među muškim studentima kao i kod ženskih.
- Pitanje je jesu li iskorišteni u svojem radu, jesu li psihički i fizički iscrpljeni u tom poslu, dolaze li na predavanja na vrijeme - kazala je profesorica pa odgovorila i na pitanje novinara - Misli li ona da će zarađivanje seksom pred web kamerama postati dio uobičajenog iskustva studentskog života?
- Pogledajte, 22 posto njih to već radi. Pokazatelji su tu - rekla je kratko, ali nije željela komentirati da li bi roditelji trebali biti zabrinuti za svoju djecu koja su postala radna snaga seks industrije na sveučilištu. Samo je dobacila kako i ona ima kćer koja je otišla studirati i voljela bi da tamo ima pravilnu potporu, piše Daily Mail.
Nakon što je policija upala u bordel u St. Petersburgu, nekoliko je prostitutki i njihovih 'klijenata' moralo prohodati nekoliko blokova bez odjeće na sebi...
Društvene mreže u Rusiji preplavljene su snimkama koje su prije nekoliko dana nastale u povijesnoj jezgri St. Petersburga kada su građani snimili 'vod' od 11 prostitutki i njihovih klijenata. Njih je naime policija kroz nekoliko gradskih blokova 'prošetala' do svojih vozila bez da su im prije toga dopustili da se obuku, piše Daily Mail.
U nekoj od zapadnih demokracija ovakva scena teško da ne bi naišla na negodovanje brojnih udruga za ljudska prava, no u Rusiji, čini se, stvari funkcioniraju malo drugačije.
Sve to dogodilo se nakon što je policija upala u ilegalni bordel koji je navodno 'otkucao' ruski MMA borac Viacheslav Datsik. On je, naime, sam sebi dao nadimak 'Crveni Tarzan' te se zalaže za zatvaranje svih bordela i borbu protiv prostitucije.
Dok veći dio Europe ide prema liberalizaciji prostitucije, u javnoj raspravi je novi prijedlog zakona koji propisuje desetak puta veće novčane kazne nego dosad, a u nekim slučajevima i 40 dana zatvora. Eksperti kažu: Zakon je na terenu neprovediv, ako je nije iskorijenila Saudijska Arabija, nećemo ni mi
Ona stoji uz cestu, skrivena u polumraku na Marulićevu trgu, naslonjena ležerno na parkirani automobil, u starim ispranim trapericama i gornjem dijelu trenirke.
Odavde ima pregled cijelog bloka, ako treba u nekoliko sekundi može nestati u mraku, a vozači što prolaze imaju pogled na njenu cijelu figuru i dovoljno vremena da odluče li se zaustaviti.
Pozicija je lukavo odabrana, ovo je Anin izlog.
Primjećuje nas čim ulazimo u ulicu, još nismo ni parkirali, a već je naslonjena na prozor s vozačke strane našeg kombija.
- Hvaljen Isus i Marija, trebaš kondome? pita je moj vozač.
Dugo se poznaju, Ana se smije i dok izmjenjuju šale rukom često prelazi po plavoj kosi s izrastom, svezanoj u kratki rep. Njeno, nekoć bez sumnje lijepo lice, unatoč naslagama šminke, ovako izbliza otkriva da je prešla četrdesetu.
I da su joj zadnjih deset bile paklene.
- Znaš da trebam, kakve imaš - pita ga, a on zagrabi u kutiju na stražnjem sjedištu i u ruke joj u tutne njih pedesetak pakiranih u prozirnu plastičnu vrećicu. Pita je za lubrikant, a ona odmahuje glavom, ne treba joj, kaže.
- Moram gibat, danas je onaj seronja u smjeni, moram se pazit, govori dok se udaljava od kombija.
Podijelit će i drugim curama, još kaže.
Ana je prostitutka i ovdje na Marulićevu trgu osjeća se kao kod kuće.
Dečka ima, svodnika ne
Na zagrebačkim ulicama radi godinama, voli prljave viceve, ima dečka s kojim se nedavno gadno posvađala. Nema svodnika, jedan odnos naplaćuje 500 kuna, a seronja o kojem govori šef je smjene u obližnjoj policijskoj postaji koji, čini se, ima pik na cure koje ovuda operiraju.
A njoj nove prijave ne trebaju, ima ih valjda već tridesetak u dosjeu i svaka sljedeća znači novu noć rada, samo da otplati novčanu kaznu.
Ponekad pred suca izlazi tek kad ih skupi više. To se naziva “nastup”.
Kružimo po Donjem gradu, utorak je navečer, blizu ponoći, prva ugodna noć nakon nekoliko kišnih. Najčešće se vraćamo upravo na Marulićev trrg, u Gajevu i oko Glavnog kolodvora. Ovaj potez, između Zelenog vala u smjeru istoka i Botaničkog vrta najživlja je zona zagrebačke ulične prostitucije.
Unatoč svemu, u smjeni ih je malo, samo desetak, ali one koje su se pojavile posla imaju i više nego dovoljno. Prolazimo jednom od ulica, kraj njih tri naslonjenih na automobile, već tri minute kasnije, dok radimo novi krug, na istom mjestu ostala je samo jedna.
- Već su ih pokupili - kaže mi vozač.
Dinamično tržište
On je član outreach tima zagrebačke neprofitne udruge Let. Svakog utorka i petka, od deset navečer pa do dva ujutro, letovci, jedini u Zagrebu, već punih 13 godina obilaze ove žene i dijele im kondome, bočice lubrikanta, besplatne pravne i zdravstvene savjete i samo Bog zna koliko riječi utjehe.
Svaki mjesec podijele im oko 4500 kondoma.
Nitko sa sigurnošću ne može reći koliko ih je ukupno na ulici, ali letovci, koji mnoge od njih znaju poimence, brojku procjenjuju na oko dvije stotine.
Pritom misle samo na one koje su na ulici, što je najniži oblik prostitucije, dok broj onih koje se istim poslom bave u stanovima, hotelskim sobama i organizirano, nitko zapravo ne zna.
Tome koji tu brojku pogodi, tvrde u Letu, treba dati Nobelovu nagradu.
Jer tržište (u nedostatku boljeg naziva) vrlo je dinamično. Mnoge djevojke i žene u ovom poslu su privremeno ili povremeno, raznih su godišta, a lica na uglovima često se mijenjaju.
Većina procjena govori da se u Hrvatskoj prostitucijom bavi između dvije i pet tisuća žena.
- Mrzim riječ na P, mi ovo nazivamo seksualnim radom, a žene seksualnim radnicima - kaže mi Iva Jovović, izvršna direktorica Leta koji se, osim njima, bavi i ovisnicima o drogi kojima dijele besplatne igle. Maleni su tim od šestero ljudi, Ministarstvo zdravlja ovlastilo ih je za ovaj posao, a financirani su s oko milijun kuna godišnje.
S policijom surađuju solidno, kažu, a vrlo vjerojatno djevojke sa zagrebačke štajge poznaju najbolje u gradu. Na terenu su službeno dvije noći u tjednu. Petkom, jer tada su kondomi zbog nadolazećeg vikenda tražena roba, i utorkom, jer ponedjeljak je nakon iscrpljujućeg vikenda neradni dan, pa su ulice uglavnom prazne.
Svih ostalih večeri to izgleda otprilike ovako: na posao se kreće oko deset navečer, vani su do dva ili tri ujutro, spolni odnos naplaćuju 500 kuna, ili prema dogovoru. Nema ljubljenja u usta, kondom je kod većine postao obavezan. One su te koje odlučuju što žele, a što ne, barem u idealnim situacijama.
Jer po jednoj noći, ako imaju svodnika, moraju zaraditi između dvije i četiri tisuće kuna, a ako je večer spora, kako vrijeme odmiče, postaju sve očajnije, pa cijene padaju do 50 kuna za oralni seks, a onda se dozvoljava i analni seks bez zaštite.
Više od polovice ide svodniku, a ako ne donesu dovoljno, on ih ponekad, za primjer ostalima, premlati. Zauzvrat dobiju bolju poziciju na prometnoj cesti i fizičku zaštitu od nasilne mušterije.
Racije su česte, policajci se već oko pola jedanaest pojave s maricom, rastvore vrata i kažu: ajmo cure, upadajte, pa ih voze sucu za prekršaje na Oranice. Tamo su prekršajni nalozi već odštampani, u njih se samo upisuju njihova imena i OIB, pa su ovisno o tome koje su na redu za saslušanje već oko jedan ponovno na svojim uglovima.
Pun prtljažnik robe
- Kad smo počinjali, tamo negdje 2003. trebalo nam je puno vremena da steknemo povjerenje djevojaka. Prvih nekoliko mjeseci sa mnom uopće nisu htjele razgovarati - kaže mi Letov terenski radnik dok obilazimo punktove. Pravnik je po struci, a prtljažnik mu je pun kutija s kondomima, iglama i špricama. Do deset je radio s ovisnicima, sad su na redu prostitutke.
- Život je čudan - smije se.
Tada, na početku, mnoge od djevojaka su ništa ili vrlo malo znale o zdravstvenoj i pravnoj zaštiti.
- Kad bi ih pitali kako se štite, rekle bi nam da piju antibebi pilule za koje su vjerovale da će ih zaštiti i od spolnih bolesti. Kondomi su bili rijetkost, a kad su ih počele prihvaćati, shvatili smo da im jako često pucaju. Zato smo ih počeli euducirati da ih nauče pravilno stavljati. Doslovno smo im otisnuli letke s uputama. Danas je mnogima od njih to osnovno sredstvo za rad.
I to je možda naš najveći uspjeh, dodaje, što su sada pametnije, obrazovanije i posao obavljaju sigurnije.
Zanimljivo, udio ovisnica o drogi među ovom populacijom je zanemariv, ali stvari su daleko od idealnih. Mnoge od njih ovisne su o alkoholu, ali problem broj jedan je kocka, i često se cjelovečernja zarada nakon smjene ostavi u nekom od casina u središtu grada.
Neke su u turbulentnim vezama s muškarcima koji piju i kockaju, često ih napuštaju, dobivaju batine, pa im se opet vraćaju. Neke od njih imaju djecu ili obitelj, većinom su svi socijalno ugroženi. Svaka od njih ima drukčiju priču, ali sve su bez iznimke potresne.
- U našem programu vodimo 220 seksualnih radnica, niti jednu pravim imenom, sve su šifrirane, a polovica od toga su domaće cure. Drugu polovicu čine Romkinje koje kombijima dovoze iz prigradskih naselja poput Kozari boka i djevojke s Kosova ili iz istočne Europe koje su samo u tranzitu. Neke od njih nastave prema Italiji, a kad ih tamo uhite, deportiraju ih ovdje, pa opet rade nekoliko mjeseci na cesti dok ne uhvate drugu priliku. Zarada im odlazi na krijumčare. Mlade Romkinje su one koje su najčešće prisiljene na ovaj posao, doslovno ih navečer ujaci, stričevi ili očevi izbace iz vozila i pokupe ujutro. Te cure najmanje komuniciraju s nama, često ne znaju u kojoj su uopće ulici, lutaju centrom - niže mi Iva Jovović saznanja o trenutnoj situaciji u Zagrebu.
Zanimljivo, nitko od letovaca u deset ili više godina, barem na ovoj uličnoj razini, nije primijetio muškarce koji nude spolni odnos.
Pojašnjavaju mi što žele reći.
- Točnije je zaključiti da nismo naišli na muškarce koji se nude kao muškarci. Ima nekoliko transvestita i transrodnih osoba. Oni uvijek imaju najviše posla, ali su i najčešće žrtve fizičkog nasilja klijenata koji nisu znali ili razumjeli koga su unajmili.
Žestoke reakcije
U patroli s aktivistima Leta nismo slučajno. U javnu raspravu upravo je krenuo prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira po kojem će se, prođe li, prvi put kažnjavati i mušterije. Predložene novčane kazne višestruko su veće od sadašnjih.
Prijedlog je već izazvao žestoke reakcije.
Veći dio Europe okreće se prema liberalizaciji ovih usluga, ali Hrvatska ostaje jedina država Europske unije u kojoj se prostitutke - kažnjavaju. Gdje je onda promjena?
Prije svega, kažu mi sugovornici, javnost mora razlikovati nekoliko termina. Dobrovoljna prostitucija dosad se sankcionirala kao prekršaj s novčanim kaznama od 200 do 800 kuna ili zatvorom od 30 dana, a sve ostalo poput svodništva, maloljetničke prostitucije, prisile bilo kakve vrste i traffickinga spada pod kazneni zakon i kažnjava se s do deset godina zatvora.
Zakon je neprovediv
Novi prijedlog Zakona koji je u raspravi do 6. lipnja za osobe koje ponude ili zatraže spolne usluge za novac ili drugu korist propisuje kaznu od dvije do pet tisuća kuna, dakle desetak puta veće, a za one koji tu uslugu realiziraju kazne se kreću od tri do sedam tisuća kuna ili 40 dana zatvora.
- Ovaj zakon na terenu je neprovediv - kaže mi outreach djelatnik Leta. Visoke novčane kazne i represija ovakve žene, smatra, guraju da još češće izlaze na ulicu i sve dublje u ilegalu.
- Ako u Saudijskoj Arabiji, gdje su propisane smrtne kazne, nisu uspjeli iskorijeniti prostituciju, nitko to neće uspjeti ni ovdje, rezonira. Isti stav ima i Iva Jovović.
- Želim biti jasna: maloljetne seksualne radnice i prisilno prostituiranje mora biti zabranjeno i strogo kažnjavano. Ali ako imamo djevojke starije od 18, poslovno sposobne i izjasnile su se da ovo žele raditi dobrovoljno, onda im treba pokušati pomoći i maksimalno olakšati njihov posao - kaže mi i unaprijed predviđa da se mnoge udruge s njenim stavom neće složiti. Jer Let se zapravo zalaže za legalizaciju prostitucije s međukorakom dekriminalizacije.
Ali to se, smatraju, sigurno neće dogoditi barem još pet do deset godina.
S druge strane Centar za žrtve rata i mreža 14 nevladinih organizacija PETRA već su uputili i službenu primjedbu na Zakon i traže da se predložene kazne primjenjuju samo na mušterije. Prostituciju nazivaju oblikom nasilja, a seksualne radnice žrtvama koje trebaju zaštitu, a ne kažnjavanje. Kupovanje seksualnih usluga smatraju društveno neprihvatljivim činom koji treba kažnjavati, a za seksualne radnice traže mjere kao što su pristup skloništima i savjetovanjima te profesionalnu izobrazbu.
Riječ je o tzv. švedskom modelu koji primjenjuju i Norveška i Island, a od travnja ove godine i Francuska, gdje kažnjavaju samo mušterije.
Dijametralno suprotni stav imaju u Centru za javne politike i ekonomske analize koji je također uputio primjedbu na zakon jer oni bi potpunu legalizaciju. Voditelj Centra Daniel Hinšt smatra da se Hrvatska treba ugledati na zemlje gdje je tržište spolnih usluga slobodno.
Međutim, kakvo je stanje u Europi?
Prije svega, ni jedna država EU ne kažnjava pružatelje usluga, seksualne radnike ili prostitutke, ma kako ih nazivali. U Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Nizozemskoj kao i Češkoj, Finskoj, Estoniji, Italiji, Irskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i još nekima sama prostitucija je dozvoljena, ali je kaznenim zakonom zabranjen bilo kakav organizirani oblik poput svodništva ili bordela te dječja i prisilna prostitucija. U Letu ipak imaju primjedbe na švedski model koji se često citira kao vrlo uspješan.
- Na jednoj od tribina gledali smo snimke na kojima policajci u paru doslovno pred vratima sobe ili stana za koji sumnjaju da se u njemu odvija prostitucija, osluškuju zvukove spolnog čina. Kad mušterija izlazi van, suoče je s dvije opcije: ili na licu mjesta moraju platiti kaznu, ili idu na prekršajni sud gdje su parnice otvorene za javnost. Naravno da 99 posto mušterija pod prijetnjom javne sramote odmah plati kaznu. Nakon toga policajci davateljicu usluga upisuju u program ili učlanjuju u savjetovalište. Međutim, iskustva pokazuju da se većina njih nakon nekog vremena vraća starom poslu ili bježe u Dansku - prepričava Jovović.
Smatraju da će situacija biti još apsurdnija u Hrvatskoj.
Blaženi građevinari
Zlatno doba za uličnu prostituciju u Zagrebu bilo je krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih. Mušterije su im većinom bili građevinski radnici čije su obitelji često živjele u drugim gradovima. Dolaskom krize građevinski sektor prvi se urušio, a radnici iščezli, pa su kao klijenti ostali samo vozači kamiona (motel Plitvice i danas je jedna od aktivnijih lokacija) i - penzioneri.
- Nećete vjerovati, ali dani kad je promet bio pojačan bio je onaj dan u mjesecu kad su sjedale penzije. Ali kako su se s godinama one snižavale, a cijene usluga rasle, to se prepolovilo. Danas je mušterija sve manje, pa tako i djevojaka na cesti - opisuju mi letovci.
U ovakvoj situaciji policija će teško uhvatiti mušterije koje djevojke kupe u automobile.
- Cure je lako pokupiti, ali ne vjerujem da će policajci trčati za autima s pendrecima u rukama. Kako će ih privoljeti da priznaju djelo? Moraju ih uhvatiti na djelu i dobiti priznanje, a to je nemoguće - govore aktivisti.
U onom drugom, kaznenom dijelu, stvari su puno jasnije.
Članak 157. KZ-a jasno kaže: šest mjeseci do pet godina zatvora za onoga tko drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potiče na pružanje spolnih usluga. Do deset godina zatvora propisano je za one koji to rade silom ili prijetnjom, obmanom ili prevarom, zloporabom ovlasti ili odnosa zavisnosti. Javno oglašavanje prostitucije kažnjava se zatvorom do tri godine, a prekršajni zakon uz novčane kazne predviđa i zaštitne mjere liječenja od spolnih bolesti ili AIDS-a.
- Ne raspolažemo takvim podacima - odgovaraju u Ministarstvu unutarnjih poslova kad ih pitate imaju li podatak o broju osoba koje se bave prostitucijom u Hrvatskoj, ali kao alternativu navode statističke podatke o kaznenim i prekršajnim prijavama.
Najveća brojčana promjena dogodila se upravo u Zagrebu gdje su lani prijavljena čak 133 kaznena djela iz gore opisanog članka 157. KZ-a.
To je porast od nevjerojatnih 2560 posto u odnosu na 2014. godinu kad je prijava bilo samo - pet. Toliko ih je i ove godine u prva četiri mjeseca.
Pritom treba napomenuti kako je ovaj skok rezultat nekoliko uspješnih akcija te se ne izražava u broju prijavljenih osoba nego djela. Nema dakle naglog procvata prostitucije u Zagrebu, nego je isti broj osoba (njih 20) dobio više kaznenih prijava svaki.
Nakon Zagreba najgori je Zadar gdje je prije dvije godine prijavljeno 21 kazneno djelo, lani samo dvije, a ove ponovno u samo četiri mjeseca njih 13.
Pritom u čak 16 od 20 policijskih uprava ove godine nije zabilježeno nijedno kazneno djelo prostitucije, a u njih čak 9 niti jedno nije zabilježeno u zadnje tri godine.
Represivni aparat
Kad se gleda po državljanstvu, u zadnje tri godine od 83 prijavljene osobe prijavljeni su, uz Hrvate, i jedan Talijan, dva Mađara, dva Nijemca, i dva državljana BiH.
Što nam ove brojke zapravo govore?
Prostitucijom se uglavnom bavi isti broj ljudi, a većinom su orijentirani na najveće gradove, posebno Zagreb. Kakva je situacija s prekršajima?
Krenimo redom: u 2014. godini na području Hrvatske zbog odavanja prostituciji prijavljeno je 170 osoba, lani njih 72, a dosad u 2016. 12 osoba, sve redom žene, uz iznimku tri muškarca.
Statistika otkriva da su uhićenja uglavnom izvedena na javnim mjestima, dakle trgovima, ulicama i slično i puno rjeđe na tzv. drugim mjestima poput stanova ili hotelskih soba. Odnos u tri godine je 203 uhićenja na javnom mjestu naspram 56 u privatnim prostorima.
Sve ovo potvrđuje iskustva s terena letovaca: ulična prostitucija možda je najniži obli,k ali je i najviše na udaru represivnog aparata.
Ivana Radačić viša je znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i članica EU COST Action Comparing European Prostitution Policies. Smatra da su osobe koje se u Hrvatskoj bave prostitucijom u potpunosti isključene iz javnog diskursa, stigmatizirane i marginalizirane.
Kriminalizacija u tome zasigurno ne pomaže, kaže mi.
- Predložene izmjene Zakona nisu zadovoljavajuće jer se i dalje kažnjavaju osobe koje se bave prostitucijom i to s još većim novčanim kaznama. Protiv toga se zalažu tijela UN-a i EU parlament, s tim da tijela UN-a zastupaju model potpune dekriminalizacije dobrovoljne prostitucije, a EU parlament je skloniji tzv. švedskom modelu, objašnjava.
Radačić smatra da bi novi Zakon doveo do još veće ugroze prava osoba koje se ovim poslom bave.
Kao i letovci, boji se da će na udaru, kao i dosad, biti upravo ulična prostitucija.
Nedavno je provela analizu presuda Prekršajnog suda u Zagrebu u zadnje dvije godine.
- Otkrila sam kako je uvijek riječ o ekonomski ugroženoj kategoriji žena, nezaposlenih, s niskom ili srednjom stručnom spremom, često samohranim majkama s mnogobrojnom djecom. Po 12 ili više puta godišnje završavaju u zatvoru i na sudu. Kako bi te žene trebale zaraditi da plate kazne od dvije do sedam tisuća kuna? I treba li puniti zatvore ovom populacijom - pita se.
Potvrđuje mi da se u EU glavna debata vodi između legalizacije koja bi prostituciju kao specifičnu vrstu posla regulirala, i švedskog modela koji prostitutke smatra žrtvama nasilja, pa se kažnjavaju samo mušterije.
Tko će ih zaštititi?
- Oba modela imaju svoje probleme, a organizacije za prava seksualnih radnika se zalažu za oblik dekriminalizacije koji postoji na Novom Zelandu i u australskoj državi New South Wales. Dekriminalizacija se od legalizacije razlikuje po tome što su u fokusu prava osoba koje se bave prostitucijom, a ne javni interes poput javnog zdravlja - objašnjava Radačić.
Za nju kriminalizacija prostitucije pogoršava stvari. Žene koje usluge pružaju imat će manje vremena za procjenu svojih mušterija zbog straha od policije, rjeđe će zvati policiju u pomoć zbog nasilnog klijenta zbog visokih kazni, policiji i pravosudnom sustavu ostavljen je prostor za kršenja prava, a povećava se i rizik od prenošenja spolnih bolesti.
Radačić je u veljači radila istraživanje na Novom Zelandu i svjedočila je, kaže, mnogim prednostima njihovog modela dekriminalizacije dobrovoljne prostitucije.
- Policija i seksualne radnice imaju bolji odnos, policajci nisu više progonitelji nego zaštitnici, a sindikat prostitutki (NZPC) jednom mjesečno sastaje se sa socijalnim službama i policijom, a sudstvo kažnjava nasilnike. Ovakav sustav pridonosi pravima osoba koje se bave prostitucijom, provode se programi prevencije spolno prenosivih bolesti. Hrvatska sustav podrške osobama koje se bave prostitucijom, nema - zaključuje doc. dr. sc. Radačić.
Pitanje je hoće li ga žene poput Ane uopće dočekati - žive?
Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji višestruko povećava dosadašnje kazne, te, uz kažnjavanje prostitutki, prvi put uvodi jednako kažnjavanje i za klijente, ponovno je izazvao žestoke reakcije. Udruge koje zastupaju ženska prava traže da se, po uzoru na sjevernoeuropski model, kažnjavaju samo klijenti, a ne i prostitutke. Hrvatska je inače jedina država EU u kojoj se - i po sadašnjem i po prijedlogu novog zakona - kažnjava prostitutka.
Tržište spolnih usluga
S druge strane, Centar za javne politike i ekonomske analize smatra da dobrovoljna prostitucija treba biti potpuno legalna jer je to stvar slobode izbora na tržištu.
Postojeći zakon, koji datira iz 90-ih godina prošlog stoljeća, propisuje da su u prekršaju samo prostitutke koje se mogu kazniti novčanom kaznom od 200 do 800 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana. Novi prijedlog, koji je u javnoj raspravi do 6. lipnja, propisuje kazne od 2000 do 5000 kuna za osobu koja ponudi ili zatraži spolne usluge za novac ili drugu korist te kazne od 3000 do 7000 kuna ili zatvor do 40 dana za one koji uslugu realiziraju - podjednako i za pružatelja i za korisnika.
Centar za žene žrtve rata Rosa te mreža 14 nevladinih organizacija PETRA uputili su službenu primjedbu na Zakon u kojoj predlažu da kazne ostanu upravo takve, ali samo za pružatelje. Upozoravaju da je prostitucija oblik nasilja, a prostitutke žrtve koje trebaju zaštitu, a ne kažnjavanje. Siromaštvo, neadekvatno i nedostupno školovanje, beskućništvo najčešći su razlozi zbog kojeg se osobe, najčešće žene, nađu u prostituciji. Istraživanja pokazuju da djevojčice u prostituciju ulaze s prosječnih 13 godina, a tijekom života doživljavaju ekstremno ponižavanje i degradaciju, zlostavljanje, fizičke napade, mučenje i silovanje.
Pomoć
One imaju pravo na pomoć kako bi izbjegle daljnje prostituiranje. Čin kupovanja seksualnih usluga treba biti kažnjiv kao potpuno neprihvatljivo ponašanje u suvremenom društvu, dok je za žene u prostituciji trebalo osmisliti i provesti mjere poput pristupa skloništima, savjetovanjima, profesionalnoj izobrazbi - kažu u Centru.
Centar za javne politike i ekonomske analize koji vodi analitičar Daniel Hinšt, također je uputio službenu primjedbu u kojoj se zalaže za legalizaciju prostitucije, odnosno “za vrijednosti slobodnog tržišta i individualne slobode” te “reformu mentaliteta koji narušava spolne slobode”.
- Hrvatska treba gledati prakse slobodnih zemalja u kojima je tržište spolnih usluga i swingerskih klubova slobodno. Njemačka, Austrija, Švicarska i Nizozemska zemlje su koje Hrvatskoj mogu biti primjeri kako je sloboda tržišta spolnih usluga dovela do razvoja turizma i cijelog društva - navode u primjedbi.
U navedenim državama, kao i u Mađarskoj i Latviji, prostitucija je legalna i detaljno regulirana. Unutar Europske unije ne postoji jedinstveno zakonsko tretiranje prostitucije, no ni jedna država nema rješenje koje predlaže Hrvatska - kažnjavanje i prostitutki i klijenata.
U najvećem dijelu država (Češka, Finska, Estonija, Italija, Irska, Slovačka, Bugarska...) sama prostitucija je dozvoljena, ali je kaznenim zakonom zabranjen svaki organizirani oblik (bordeli, svodništvo), prisila ili dječja prostitucija, a neke od njih zabranjuju i nuđenje usluga na javnom mjestu. Na sjeveru Europe (Švedska, Norveška, Island) te, od travnja ove godine, i u Francuskoj, kažnjavaju se samo klijenti. Prostitutke se ne kažnjavaju ni u jednoj državi Unije.
Djevojka (29) iz Đurđevca i oženjeni muškarac (41) iz Pitomače uhićeni su u srijedu navečer zbog prostitucije. Nakon kriminalističkog istraživanja muškarac je pušten kući, a policajci su djevojku prekršajno prijavili zbog odavanja prostituciji.
No, priča nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini. Kvaka je u tome što je klijenta policiji prijavila sama djevojka, i to nakon “obavljenog posla”. Kako smo neslužbeno doznali, razlog je to što joj je rekao da nije bila “baš nešto” pa joj je dao manje novca. Dogovorili su seks za 100 eura, no nakon što je muškarac, za kojega se priča da je u braku, optužio djevojku za “slab seks” i premalo užitka, dao joj je samo 500 kuna.
- Budi i s tim sretna, nisi baš nešto - rekao joj je pohotnik. To je, kako neslužbeno doznajemo, djevojku strašno naljutilo pa je odmah, još vruća od seksa, izletjela na ulicu i otišla ravno u đurđevačku policijsku postaju gdje su ostali zatečeni time što su čuli.
Osvete željna djevojka, kojoj je očito taština bila strašno povrijeđena tvrdnjom da je loša ljubavnica, ušetala se u policijsku postaju i prijavila da ju je 41-godišnjak prevario. Razgovor je, kazali su nam dobro upućeni u cijeli slučaj, tekao ovako: - Došla sam ga prijaviti jer me je prevario - rekla je djevojka dežurnom policajcu. - Dobro, opišite kako vas je prevario - upitao ju je policajac.
Odgovor koji je dobio u prvi tren ga je šokirao. Slušao je u nevjerici.
- Pa, nije mi dao novca koliko smo se dogovorili! Za kaj? Pa, znate... Za seks - odgovorila mu je Đurđevčanka. Ubrzo je priveden i sam klijent.
Sve je poricao, ali ga je djevojka sve dublje zakopavala u sramotu. Ipak, osim sramote, nije mu naudila, nego je sama ostala bez dogovorenog novca uz prekršajnu kaznu. Klijent neće odgovarati za “prevaru”.
--------------
i sad recite da nema ništa ima i za odmah i za malo poslije i kad poželiš
tko traži taj i nađe
tko prosi taj i dobije
tko sjedi kod kuče taj ima i žulj na ruci
Ministarstvo unutarnjih poslova prošli je tjedan u javnu raspravu pustilo nacrt novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a u odnosu na trenutno važeći, zasigurno najveće novine odnose se na prostituciju, javlja Novi list.
Novim izmjenjenim člankom 12. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nastoji se ispuniti praznina koja postoji između Kaznenog zakona, koji propisuje kazne za najteže oblike prostitucije i organiziranja iste, sa stvarnim životom. Kako se navodi u obrazloženju, prostitucija je društveno neprihvatljiva, i treba ju spriječiti i sankcionirati. Najveća novost je uvođenje kazni i za korisnike, a ne samo davatelje takvih usluga, što je do sada bio veliki propust pravnih normi.
Članak 12. tako sad navodi kako »tko na javnom mjestu ili putem sredstava javnog priopćavanja ponudi spolne usluge za novčanu ili drugu korist ili na javnom mjestu zatraži spolne usluge, nudeći novčanu ili drugu korist, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna«. Kako bi se prostitucija regulirala i u »zatvorenim« uvjetima, a ne samo na javnom prostoru, u drugom članku se navodi kako će onaj tko je konzumirao ovu uslugu ili je odradio kazniti s tri do sedam tisuća kuna ili 40 dana zatvora.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-opustajuce-masaze-kao-paravan-za-prostituciju---367999.html
U oglasu najčešće stoji - vitke, atraktivne, nestašne mlade djevojke nude nezaboravne trenutke uz opuštajuću masažu. Po završetku klijent dobiva happy end.
'Masiram vas cijelim svojim tijelom, guzom, grudima, rukama, nogama. Imam 23 godine, dugih nogu. Njegovana, nestašna, vrckasta, ljubiteljica erotskog rublja. Cijena masaže je za pola sata tristo, sat vremena petsto kuna. Uglavnom sve se dogovaramo kad dođete i koji dio tijela želite da posebno tretiram. Moj dodir liječi', rekla je ekipi Provjerenog jedna od maserki.
Zbog toga smo okrenuli par brojeva. Napomenimo - trebalo bi biti riječ o običnoj masaži. No već prvi poziv govorio je upravo suprotno.
'Druženje je 300 kuna pola sata. Sat 500 kuna. Oralno 250 kuna pola sata', rekla je jedna od maserki. Odlučili smo ići dalje i pitati kako stoje sa seksualnim uslugama. I tu je odgovor bio potvrdan.
'Normalno da se bojim. Ne znam tko će doći, kakav će doći iako je normalan preko telefona znači prijatan i ljubazan opet postoji određeni strah hoće li me napasti u stanu, hoće li me zgrabit za vrat, misliti da imam puno novaca, otet mi', iskreno priznaje jedna od maserki koja u svom privatnom prostoru prima mušterije.
Na dan primi do 4 klijenata, a zarada kaže može biti od 7 do 14 tisuća kuna.
Nerijetki su i oglasi u kojima pojedinci traže djevojke za rad u ovakvim salonima, a kako sve izgleda provjerili smo i sami. Htjeli smo vidjeti što točno traže od zaposlenika pa se naša kolegica otišla naći s jednim takvim poslodavcem. Za pet do šest klijenata koje je trebala 'izmasirati' ponuđena joj je zarada od 1.000 kuna po danu.
U posljednje dvije godine ovakva kaznena djela u porastu su za gotovo 70 posto. U Hrvatskoj je ovakav oblik poslovanja zabranjen. Kazne za odavanje prostituciji iznose od 180 do 765 kuna ili 30 dana zatvora. Za osobe koje se bave podvođenjem propisana kazna zatvora je od 6 mjeseci do 5 godina.
Međutim ekipa Provjerenog otišla je u Sloveniju gdje je prostitucija dekriminalizirana, ali ne i legalizirana. Više pogledajte u prilogu!
U akcijama 'Komet' i 'Zeko' uhićeno je 20-ak ljudi. U Hrvatskoj su uhitili 11 ljudi, na Kosovu jednu osobu, za dvoje je raspisana tjeralica, a dvoje je od prije u zatvoru
Međunarodnu skupinu svodnika i krijumčara ljudima razbila je hrvatska policija u suradnji s kolegama s Kosova. U dvije Operativne akcije "Komet" i "Zeko" uhićeno je 20-ak ljudi.
Krajem listopada 2013. kosovska policija obavijestila je kolege u Hrvatskoj da imaju informacije da su njihovi državljani organizirali krijumčarenje ljudi s Kosova u zemlje zapadne Europe i da ih švercaju preko Hrvatske. Kosovare i izbjeglice iz Afrike i Azije krijumčarili su preko dvije rute. Jedna je išla iz Kosova preko Srbije, Hrvatske, Slovenije u Italiju, a druga je išla iz Kosova, Srbije, BiH, juga Hrvatske i dalje.
1500 eura za krijumčarenje
Krijumčari su za svoje usluge naplaćivali 1500 eura po osobi u gotovini. No, pristali su i na plaćanje Western Unionom nakon što bi prokrijumčareni ljudi stigli na odredište.
U uhićenje krijumčara krenuli su u srijedu istovremeno u Kosovu i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su uhitili 11 ljudi, na Kosovu jednu osobu, za dvoje je raspisana tjeralica, a dvoje je već od ranije bilo u istražnom zatvoru u Sloveniji i Hrvatskoj.
Lanac prostitucije
Tijekom operativne akcije policajci su shvatili da se dio pripadnika krijumčarske bande bavi i organiziranjem prostitucije na području Zagreba i Njemačke. Lanac su organizirale tri žene koje su i same pružale seksualne usluge. Za pola sata naplaćivale su 400 kuna, a za sat vremena davale su popust i tražile 700 kuna.
Policija tvrdi kako su u nekoliko mjeseci zaradile najmanje 300.000 kuna. Za sada ne znaju koliko žena je bilo uključeno u prostituciju .
U operativnoj akciji PNUSKOK-a, Državnog odvjetništva, zagrebačkog sektora kriminalističke policije i više županijskih policijskih uprava nazvanoj "Zeko", koja je bila usmjerena na prostituciju, uhićeno je osam osoba, među kojima su i tri žene za koje se sumnja da su organizirale, ali i pružale usluge na području Zagreba, Zagorja, Dalmacije i njemačkog grada Mannheima.
Jedna od njih je, prema navodima jednog dnevnog lista, Ivana K. koja je uz ostale djevojke, usluge pružala do ljeta 2012. u Rovinju, Poreču, Puli, Pazinu i Rijeci. Tada je uhićen njezin "poslodavac", taksist Tomislav Brnjas, koji je u posao uključio i svoju suprugu Ramajanu. Ivana K. je rekla da je tada mjesečno zarađivala najmanje 20 tisuća kuna, a da je Ramajanin butik u Rovinju bio paravan za sklapanje poslova koji su se odvijali putem telefona.
Komunikacija putem telefona je bila šifrirana, a "poslodavac" im je izradio i posjetnice na kojima je pisalo "escort". Te su kartice ona i ostale djevojke dijelile strancima.
Radile su u smjenama. Ako su uslugu pružale u prostoru koji je osigurao "poslodavac", pola sata su naplaćivale 400 kuna, a sat 600 kuna. Pružanje usluga u hotelu naplaćivale su više.
Ramajanu Brnjas (38) zvanu Bubica iz Zagreba u Rovinju nitko ne poznaje niti zna je li imala ili još ima kakav butik. Jednako tako Rovinjcima je nepoznat njezin suprug Tomislav (43). Naime, oboje imaju registrirane djelatnosti na istoj adresi u Ilici u Zagrebu, i to Ramajana ima poduzeće Bubica-Centar, a Tomislav zvani Toco ima Taxi prijevoz.